Mira Župan kazuje monolog Laure Lenbach iz drame Miroslava Krleže 'U agoniji'
Mira Župan (1926-1993) bila je istaknuta hrvatska kazališna glumica.
Ovaj video isjeÄak iz intervjua s Ivanom Hetrichom svjedoÄi o izvrsnoj disciplini govora koja je bila jedan od zaÅ¡titnih znakova Mire Župan. I u neformalnoj atmosferi uspjela je tijekom ovog intervjua s Ivanom Hetrichom nakon dosta godina savrÅ¡eno interpretirati poznati Krležin dramski tekst.
Izdvajala se odmjerenim i proÄišćenim glumaÄkim izrazom kroz koji su probijali trenutci snažnije tragiÄnosti, a osobito je cijenjena bila njezina dikcija, koju je i predavala na GlumaÄkoj Å¡koli 1949. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1979.
ZavrÅ¡ila GlumaÄku Å¡kolu (1940–43) u Zagrebu i pridružila se Centralnoj kazaliÅ¡noj družini pri ZAVNOH-u te KazaliÅ¡tu narodnog osloboÄ‘enja Hrvatske u Splitu, a od 1945. do umirovljenja bila je Älanica zagrebaÄkoga HNK-a. Ostvarila je viÅ¡e uloga u modernim djelima stranoga repertoara: Kasandra (J. Giraudoux, Trojanskog rata neće biti), Lady Windermere (G. B. Shaw, Lepeza gospoÄ‘e Windermere), Martha (S. Maugham,Constance), Ines i Lena (J.-P. Sartre, Iza zatvorenih vrata iZatoÄenici Altone), Gittel Mosca (Willian Gibson, Dvoje na njihaljci), Martha (E. Albee, Tko se boji Virginije Woolf), Solange (J. Genet, SluÅ¡kinje) te Majka Courage (B. Brecht, Majka Courage i njena djeca). U klasiÄnom repertoaru bila je Goneril (Kralj Lear) i Vojvotkinja od Yorka (Richard III) W. Shakespearea, Olga (Tri sestre) A. P. ÄŒehova. U djelima hrvatskih pisaca nastupila je kao Dubravka I. Gundulića, Pavle (DubrovaÄka trilogija) I. Vojnovića, Giga Barićeva(Bez trećega) M. Begovića, MaÅ¡a u Mećavi P. Budaka, Mila Salter u Skretnici M. Božića, a posebno se istaknula kao Sestra Angelika, Laura i Klara (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda)M. Krleže te kao Glorija R. Marinkovića. U Komornom teatru klasike nastupila je i kao Hedda Gabler i Helena Alving (Sablasti) H. Ibsena, a znaÄajna je i njezina uloga Euripidove Hekube. Sudjelovala je i u prvim predstavama Teatra &TD kao Volumnia (Plebejci uvježbavaju ustanak)G. Grassa i Margarita (Kralj umire) E. Ionesca. Na DubrovaÄkom ljetnom festivalu bila je Himena u Cidu P. Corneillea i Jeanne d’Arc na lomaÄi A. Honeggera.
Bila je jedna od najistaknutijih protagonistica Krležina repertoara u srediÅ¡njoj hrvatskoj kazaliÅ¡noj kući 60-ih godina. Alternirala je E. Dragman kao Laura u prvoj hrvatskoj izvedbi troÄinske verzije drame U agoniji 1959, u režiji T. Tanhofera. Kao Sestra Angelika nastupila 1960. u Gospodi Glembajevima, u režiji M. Perkovića, a 1962. kao Klara u Ledi, u režiji B. Stupice. Najizdvojenija je njezina kreacija Laure 1969. u dvojnom projektu drame U agoniji, u verziji koju je režirao G. Paro. Nastupila je i 1978. u recitalu Svjetlost na mrtvoj straži, izboru iz Krležine lirike, koji je naÄinio i režirao M. Å kiljan.